Šru Smuđ Svilaj- e- mail: smudj.svilaj@gmail.com
ŠRU "SMUĐ" SVILAJ
Brojač posjeta
19337
posjetitelji
widgets
prijatelji - web, blog
Shoutbox
21.9.2014. 0:54 :: Cara mengecilkan lubang vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:54 :: Cara mengecilkan lubang vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mengecilkan lubang vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mengecilkan lubang vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mengecilkan lubang vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mempersempit vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mempersempit vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mempersempit vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mempersempit vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mempersempit vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara mempersempit vagina setelah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara agar suami puas bercinta walaupun sudah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara agar suami puas bercinta walaupun sudah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara agar suami puas bercinta walaupun sudah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara agar suami puas bercinta walaupun sudah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara agar suami puas bercinta walaupun sudah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara agar suami puas bercinta walaupun sudah melahirkan
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara Mempersempit Kewanitaan Agar Suami Tidak Selingkuh
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:55 :: Cara Mempersempit Kewanitaan Agar Suami Tidak Selingkuh
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Cara Mempersempit Kewanitaan Agar Suami Tidak Selingkuh
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Cara Mempersempit Kewanitaan Agar Suami Tidak Selingkuh
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Cara Mempersempit Kewanitaan Agar Suami Tidak Selingkuh
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Cara Mempersempit Kewanitaan Agar Suami Tidak Selingkuh
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips Dan Cara Mengecilkan Lubang Vaginaku
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips Dan Cara Mengecilkan Lubang Vaginaku
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips Dan Cara Mengecilkan Lubang Vaginaku
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips Dan Cara Mengecilkan Lubang Vaginaku
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips Dan Cara Mengecilkan Lubang Vaginaku
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips Dan Cara Mengecilkan Lubang Vaginaku
baca selengkapnya
21.9.2014. 0:56 :: Tips dan cara memperkecil lubang vagina
baca selengkapnya
fiš paprikaš
 fiš starog majstora
Kad mi netko kaže da je ribolovac, prvo ga pitam koji je njegov recept za fiš. Ako i ne zna kuhati, bar ono, kaži mi teoriju. A ako mu je i teorija strana, onda taj za mene nije ribolovac, nego ribohvatač niže kategorije. I odmah da nešto rasčistimo, govorimo o kraljevskom jelu, njegovom visočanstvu Ribljem paprikašu, a ne o ribljoj čorbi ili ribljoj juhi. Koliko je kuhara, toliko je i recepata. Postoji i neki standard, ali to je za standardne ljude.
Prvo pronađem onaj moj bakreni kotlić od desetak litara, pa nađem jednog da ga opere, a drugog otjeram po drva. Za to vrijeme popijem prvu pivu. Kad se raja vrati, zapalimo vatru ispod kotlića, pa:
- na 2 dl ulja zviznem 2 kile sitno nasjeckanog luka,
- dodam 2 jušne žlice vegete, miješam dok luk ne postane staklast,
- na to opičim 2 konzerve oguljene rajčice (pelati),
- glavicu nasjeckana češnjaka (može i u prahu),
- jušnu žlicu origana,
- 2 jušne žlice mljevene slatke paprike,
- papar u zrnu, pa teška srca ulijem
- 2 litre lagana kiselkasta crvena vina (naivci stavljaju vodu).
 
To polako povremeno promiješam i krčkam na vatri dok ne provrije. Okus se kontrolira, popije se druga piva. Ovisi o raspoloženju. Obično se skupe "žrtve" koje onda učim kuhati, pa za mene obave ružniji dio posla. Natjeram ih da očiste ribu, i narežu je na komade. Dolaze u obzir som, šaran, štuka, klen. Glave, peraje i slabiji djelovi se bacaju. Žrtva mora u jednoj posudi ugrijati malo ulja, pa posoljene komade ribe, lagano opržiti. Tek toliko da zakrkne površina. Sad te komade dodajem u krčkajući paprikaš, kao i ulje na kome se sve to pržilo i
- dodam malo lovora u prahu (ili 5 listova),
- osušeni peršin (može i svježi),
- pola tube koncentrata rajčice.
Sad to krčkamo još pola ure. Ako je tekućina hlapila, po potrebi dodajem vina i začinima dotjerujem ukus. Popijem treću pivu.
Uz to se ponašam kao James Bond, jer sad se više ne smije ništa mješati, već se kotao samo protrese, da se komadi ribe ne raspadnu. I ono najljepše: ne serviram, nego svatko sam uzima iz kotla na tanjur, koliko želi.
Sad se postavlja pitanje, za koliko je to osoba. Obično svatko uzme repete, pa bi to bilo za 8 do 10 osoba.
I
 recept Tate Branka.

ritn by: Tata Branko

šaran na rašljama

Šaran na rašljama

šaran na rašljamasastojci:
svježi šaran od 1,5 kg
začini (sol, Vegete, crvene paprika, začini po želji)
2 dcl bijelog vina



upute:

Ribu očistimo i otvorimo s leđne strane, izvadimo utrobu te operemo. Dobro utrljamo smjesu začina sa unutarnje strane. Dobro bi bilo da riba prenoći u pacu. Stavimo u rašlje i pečemo sa leđne strane 1 sat, potom još pola sata uz stalno okretanje rašlji. Prije skidanja sa vatre polijemo ga sa unutarnje strane sa oko 2 dcl kvalitetnog bijelog vina. sačekamo minutu da alkohol ispari i poslužimo toplo.

SVILAJ - KARTA- VRIJEME-
poruka
edit by dejan.katic
Sjedio starac na obali i pecao ribu, i primjetio ga tip iz jahte i pitao ga zašto peca, a starac mu veli da uživa i odmara.
Pita ga tip iz jahte a zašto ne bi uzeo više štapova pa ulovio više ribe pa nešto prodao, pa onda kupio barku, pa lovio ribu i s mrežom, pa razvio posao, pa kupio par brodova, pa zaposlio ljude, ne bi morao ništa raditi i mogao bi stalno uživati...
A starac na to: A šta sad radim?
Šaranaš
Blog
petak, siječanj 14, 2011

ŠTUKA


Štuka ne preza napasti plijen velik kao trećina njezinog tijela !

Esox lucius - Linné, 1758
Porodica Esocidae

Opis

Vretenasto tijelo ovog velikog grabežljivca završava karakterističnom glavom, širokom i spljoštenom, u obliku pačjeg kljuna. Čeljust joj je opremljena s oko 700 zuba, nagnutih prema unutra. Oči, smještene na vrhu glave, omogućavaju joj široko vidno polje. Leđna peraja, položena na vrhu stražnjeg dijela tijela, služi joj za snažan zalet kad odluči napasti plijen!
Pore na glavi, smještene na obje donje čeljusti povezane s bočnom linijom, omogućuju štuki da osjeti i najmanju vibraciju s velike daljine.
Boje njezinog tijela pogodne su za savršenu kamuflažu: leđa, tamno zelene boje koja ide do crne, prošarana svjetlijim trakama, dok su bokovi zelenkasti, a trbuh bijel.

Stanište i ponašanje

Iako je možemo naći u skoro svim tipovima voda, od ušća do malih rijeka, štuka ipak najviše voli mirne vode, spore tekućice bogate vodenom vegetacijom i pune raznih prepreka, potopljenih stabala, nasutog kamenja, korijenja… gdje se ona može skrivati i proći nezapažena. Ona je samotnjak i oštro brani svoj teritorij protiv svih uljeza, čak i kad su njezine vrste.
Štuka se ne udaljava previše u potrazi za hranom. Ona je lovac u zasjedi, sposobna satima stajati nepomično, glave položene niže od ostatka tijela, jedva mičući trbušnom perajom. Kad je u vodoravnom položaju, nimalo agresivnog izgleda, to je znak da je probavljanje završeno. Ali kad joj je glava usmjerena prema gore, spremna je na skok i to je znak za opći bijeg ostalim ribama!

Način hranjenja

Odmah po rođenju, mlađ se hrani planktonom i ličinkama raznih kukaca. Brzo rastu, u samo šest tjedana dosegnu 6 do 8 cm. Nakon što dosegnu tu veličinu, zanima ih samo riba.
U pravilu, štuka napada samo bolesne, ranjene i spore ribe, ali kad se ukaže prilika, baca se i na žabe i glodavce!

Razmnožavanje

Ovisno o regiji, štuka se razmnožava od veljače na jugu, do svibnja na sjeveru. Ženke biraju plitka mjesta, bogata travom gdje, čim voda dosegne 10-11°C, polažu oko 20 000 jaja koja mužjaci odmah oplođuju.
Jaja sazru desetak dana kasnije. Tijekom sljedećih desetak dana, novorođenčad, još bez usta, stoje zakačena jednim otvorom (sisaljkom) za podlogu. Kad taj period završi, mlađ se uspravlja i započinje plivati i loviti.

Strani nazivi

Pike (engleski); Hecht, Schmuck (njemački); luccio (talijanski); lucio (španjolski); brochet (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 10 godina, do 20 godina
Veličina: prosječno 60 cm, do 1,40 m
Težina: prosječno 3 kg, do 25 kg

 

 

 

 

POTOČNA PASTRVA


Kraljica brzih voda...

Salmo trutta - Linné, 1766
Porodica salmonidae

Opis

Potočna pastrva ima produženo tijelo, bočno lagano spljošteno. Jaka glava završava široko rascijepljenim ustima. Čeljusne kosti usta nose brojne zube usmjerene prema unutra. Repna je peraja najčešće ravna na svome kraju. Tijelo je prekriveno s otprilike 120 malenih ljuski na razini bočne linije.
Obojenost kože znatno varira s područjem obitavališta, ali i s vodenim tokovima i sa skrovištima koje koristi. Najčešće je smeđo žute boje na leđima, a svjetlije na bokovima koja su prekrivena crvenim i smeđkastim točkama.

Stanište i ponašanje

Pastrva može živjeti i razmnožavati se isključivo u svježim vodama bogatim kisikom. Nalazimo je na gornjim dijelovima velikih i manjih rijeka. Posebno voli zaklonjeni dio vodenih tokova premda se od njih ne udaljava, ali i blizinu trava, zaklon blokova hridi, mirnoću šupljikave obale. Sama bira dovoljno veliko područje koje joj osigurava smještaj i hranu. Kako raste, tako joj i životni prostor biva veći.

Način hranjenja

Grabežljivica od najranije dobi, pastrva se hrani sa svim vrstama beskralježnjaka, ličinki, kukaca, račića, mekušaca. Što je starija, to se više pijori, vijuni, glavočine, pa i pastrvice nalaze na njenom jelovniku. Ali rado konzumira i plijen s kopna kao što su skakavci, crvi i drugi... koji se igrom slučaja nađu u vodenoj sredini.

Razmnožavanje

Prema temperaturi vode i udaljenosti koja je dijeli od mrijestilišta, pastrva se razmnožava između studenog i siječnja. Traži plitke zone sa šljunkovitim dnom u brzacima. Ženka polaže otprilike 2000 jajašca po kilogramu vlastite težine u brazdu koju sama izdubi repnom perajom. Mužjak ih oplodi prije nego ženka prekrije jajašca šljunkom i ne vrati se u svoje uobičajeno područje. Četrdesetak dana kasnije u prosjeku mlađ izlazi iz šljunčanog dna i prve mjesece života proboravi u blizini mrijestilišta.

Strani nazivi

Brown trout, river trout (engleski); Forelle, Bachforelle (njemački); trotta (talijanski); trucha commun (španjolski); truite commune ili fario (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 5 godina, do 10 godina
Veličina: prosječno 30 cm, do 60 cm
Težina: prosječno 300 g, do 7 kg

 

 

LINJAK


U srednjem su vijeku iscjelitelji koristili sluz linjka za liječenje brojnih bolesti, a i danas su neki ribiči uvjereni da se ranjene ribe trljaju uz njega da zacijele rane !

Tinca tinca - Linné, 1758
Porodica Ciprinidae

Opis

Teško je zamijeniti linjka s nekom drugom ribom. Krupno i zdepasto tijelo prekriveno je obilatom sluzi i sićušnim ljuskama čvrsto priljubljenim uz kožu.
Usta su mala, okružena debelim, mesnatim usnicama čije spojnice ukrašuju dva brka. No, osobito ga njegova dva malena živahna narančasta oka i njegova blijedo ili tamno zelena boja, već prema staništu, čine jedinstvenim. Peraje su široke, zaobljene i snažne. Kod mužjaka su u pravilu zdjelične peraje šire, a druga je zraka znatno deblja.

Staništa i ponašanje

S izuzetkom hladnih rijeka, brzaca i visinskih jezera, linjka ima svugdje. No njegova omiljena staništa gdje nalazi idealne uvjete za svoj razvoj su bez dvojbe jezerca, ustaljeni rukavci, riječni zaljevi, kanali, šljunčare, seoske bare... Posebno voli malu dubinu vode, od 1 do 2 metra, pogodnu za razvoj lopoča, trstika i drugih vodenih biljaka kao i muljevita dna, bogata organskom materijom koja neiscrpno pretražuje u potrazi za hranom.
Nakon što provede zimu u stanju poluletargije, linjak započinje fazu intenzivne prehrambene aktivnosti, točnije kada temperatura vode dostigne 120 C. Posebno je aktivan rano ujutro i ljeti noću. Izuzetno plašljiv i diskretan, linjak se teško primiče obalama i najčešće biva nezapažen. Svoju nazočnost katkada otkrije ispuštajući prema površini niz malenih mjehurića metana koje oslobađa pretražujući dno.

Način hranjenja

Linjak se uglavom hrani po dnu. Mlad, najčešće jede plankton ali brzo prelazi na svejeda. Pretražuje naslage dna duboke do deset centimetara u potrazi za krvnim crvom (ver de vase), ličinkama, mekušcima...kojima obiluje njegov okoliš. Zanimaju ga i mladice vodenih biljaka, mahovina, sjemenke i ostali biljni otpad.

Razmnožavanje

Linjak dostiže spolnu zrelost između treće i četvrte godine života. Razmnožavanje započinje između svibnja i srpnja već prema regijama, kada temperatura vode dostigne 20° C. Često spektakularno mriještenje zna biti posebno bučno, a odvija se usred vodenih trava gdje ženka polaže više od 300.000 jajašaca po kilogramu težine. Čim ih mužjak oplodi jajašca se brzo izliježu, otprilike nakon tjedan dana. Mlađ brzo raste jer prve mjesece života provodi skrivena u mulju gdje istovremeno nalazi i sklonište i potrebnu hranu.

Strani nazivi

Tench (engleski); Schuster, Schleich (njemački); tinca (talijanski); tenca (španjolski), tanche (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 8 godina, do 15 godina
Veličina: prosječno 35 cm, do 60 cm
Težina: prosječno 1 kg, do 3,5 kg

 

 

ŠARAN


Osim običnog, postoji i šaran zrcalar koji ima samo nekoliko ljuski i goli šaran bez ikakvih ljuski...

Cyprinus carpio - Linne, 1758
Porodica Ciprinidae

Opis

Obični šaran ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a može se produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna peraja ima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku.
Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom.

Stanište i ponašanje

Čini se da šaran više voli stajaćice ili rijeke sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate vodenom vegetacijom, a podnosi maleni postotak otopljenog kisika u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u jatu, ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.
Aktivnost šarana je i noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Pri hladnoj vodi šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije.

Način hranjenja

Tijekom cijeloga života, šarani se hrane ličinkama, kukcima, mekušcima...ali i različitim raslinjem kao što su biljne mladice, sjemenke, korijeni... Neprestano pretražuju taloge do dubine koja zna prelaziti 20 cm. Mladi se hrane planktonom, a stariji mogu postati ako treba i grabežljivci.

Razmnožavanje

Za razmnožavanje, šaranu je potrebna temperatura vode od barem 20°C tijekom desetak dana. Čim se dostigne ta temperatura, u nekim vodama već u svibnju, ali češće u lipnju ili srpnju, ženke kreću prema travnatim zonama. Tu polažu od 120.000 do 130.000 jajašaca po kilogramu težine što za ženku od 15 kilograma predstavlja više od 1,8 milijuna jajašaca. Mlađ se rađa četiri do pet dana nakon što ih oplode mužjaci.

Strani nazivi

Carp (engleski); karpfen, karp (njemački); carpa, carpio (talijanski); karpa (španjolski) ; carpe (francuski).

 

Životni vijek : prosječno 15 godina, do 30 godina
Veličina : prosječno 50 cm, do 1 m
Težina : prosječno 5 kg, do 37 kg

 

 

SMUĐ


Stareći, smuđ postaje jako oprezan i sve ga je teže prevariti. Jedina mu je slabost znatiželja kojoj je ravna samo naša sposobnost izmišljanja novih varalica!

Stizostedion lucioperca – Linné
1758 Porodica Percidae

Opis

Vitko tijelo prekriveno je malenim veoma prijanjivim ljuskama koje smuđu na dodir daju hrapav izgled. Produljena glava završava oštrom gubicom. Široko rasječena usta posjeduju veoma razvijeno zubalo: 6 snažnih očnjaka služe ranjavanju i hvatanju plijena, ostali zubi, nešto slabiji i usmjereni prema unutra, imaju za cilj zadržavanje uhvaćenih ribica. Sjajne oči, osobite strukture mrežnice osiguravaju mu odličan vid čak i pri velikim dubinama i u nedostatku svjetlosti.
Maleni razmak dijeli prvu bodljikavu leđnu peraju od druge, koju oblikuju samo mekane zrakaste bodlje. Škržni poklopčić nema drača. Dobro vidljiva bočna linija produljuje se do repne peraje debelih i tvrdih rubova što smuđu omogućava da se brzo kreće.
Obojenost mu se mijenja u funkciji pojedinca i životne sredine. Općenito je leđni dio sivo-zelenkast, a postaje svjetliji po bokovima išaranim okomitim tamnim prugama koje pod trbuhom postaju bijelo-žutkaste. Za vrijeme parenja tijelo mužjaka postaje tamnije i tada ih zovemo Ugljenari.

Stanište i ponašanje

Smuđ osobito voli mirne i spore vode umjerene temperature. Međutim, zahvaljujući svojoj velikoj prilagodljivosti, s izuzetkom jezera i visinskih rijeka, sposoban je naseliti najraznovrsnije vrste voda.
Glede staništa, on prvenstveno voli kamenita ili šljunkovita dna kao i nepravilne profile, napučene najraznovrsnijim preprekama. Pored velikih primjeraka koji su najčešće usamljeni i malo pokretni, smuđevi žive u jatu pojedinaca istog godišta i slične veličine i često se kreću, ovisno o godišnjim dobima i metereološkim uvjetima, mjesecu, suncu, vjetru... Smuđ više voli tamnije i oblačnije vrijeme i obojene vode nego žarko sunce i bistre vode, najčešće je aktivan u sumraku i noću.

Način hranjenja

Mlađ smuđa hrani se planktonom i beskralježnjacima, ličinkama, crvićima, kukcima. Odrastao smuđ uglavnom konzumira male ribe čija je veličina ograničena uskoćom njegovog jednjaka. Stareći, smuđ se sve više zanima za mrtve, bolesne ili ranjene ribe, jednom riječju poželjniji mu je plijen lak za hvatanje.
Za prehranjivanje, smuđevi love u krdu. Njihova intervencija, poput operacije komandosa, zasniva se na iznenađenju, a sastoji se od okruženja plijena prije konačnog napada. Ofenziva ne traje najčešće duže od nekoliko sekundi, najviše par minuta. Kada mahnitost opadne, lovci se vraćaju natrag da progutaju mrtve.

Razmnožavanje

Smuđ se razmnožava između travnja i svibnja, kada temperatura vode dostigne 120C. Mriještenje se odvija usred korijenja stabala blizu obala ili u dubokoj zoni šljunčanog dna. Mužjak tu priprema gnijezdo gdje ženka polaže od 150.000 do 200.000 jajašaca po kilogramu vlastite težine. Nakon što ih je oplodio, mužjak nadgleda snesena jaja tijekom cijele inkubacije koja traje desetak dana.
Rast smuđa je relativno spor: s godinom dana ima 8 do 12 cm, s dvije godine dug je 20 do 30 cm, u trećoj godini ima 40 cm. Spolnu zrelost dostiže u drugoj godini za mužjake i sa 3 godine kod ženki.

Strani nazivi

Pike-perch, walley (engleski); Zander, Sandart (njemački); lucioperca (talijanski); perca (španjolski); sandre (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 15 godina, do 20 godina
Veličina: prosječno 50 cm, do 1 m
Težina: prosječno 2 kg, do 15 kg

 

 

SOM


Som posjeduje osobito razvijen osjetilni sustav, brkove, uzdužnu liniju, unutarnje uši, osjetljivu kožu... što mu omogućuje da registrira i najmanju okolnu informaciju.

Silurus glanis - Linné, 1758
Porodica Siluridae

Opis

Izduženo tijelo, široko i zdepasto na prednjem dijelu lagano je spljošteno na stražnjem dijelu u razini repne peraje. Koža nema ljuski, a prekrivena je sa sluzi koja daje somu ljepljiv izgled. Glava mu je velika i masivna, uzdužno spljoštena a završava široko rasječenim ustima, sa 6 brkova, 2 dugačka na gornjoj čeljusti i 4 nešto kraća na donjoj čeljusti. Visoko postavljeno oko maleno je što navodi na noćni život. Dugačka analna peraja završava na razini repne peraje od koje je odvojena samo malenim izreskom. Tijelo je sive boje išarano tamnijim mrljama na leđima i bokovima dok je trbuh svjetlije boje.

Stanište i ponašanje

Somu se izgleda sviđaju mirne i duboke vode kao i spore i pravilne riječne vodene struje. Postavlja se na dubokim i zakrčenim mjestima kao što su obale, zaštitni kameni zidovi, vrtlozi, jarci usred voda, potopljena stabla, stjenoviti nasipi, nabačeno kamenje gradilišta.
Kao i za sve druge ribe, temperatura vode pokreče mu biološki ritam. Zimi je voda hladna pa mu je prehrambena aktivnost malena. Sa zatopljenjem vode u travnju i svibnju skraćuje se probavni režim. Osobito je za ženke važno snabdjeti proeteinima organizam prije reprodukcije. No na kraju tog prirodnog cilkusa koji ga sili da potroši uskladištenu eneregiju, somu se ponovno otvara tek koji raste do sredine ljeta. Od rujna, a osobito u listopadu, postupno opadanje žive u termometru obavještava ga da je vrijeme za uskladištenje masti za zimu koju provodi u dubokim zonama veoma spore vodene struje.

Način hranjenja

U mladsoti jede plankton a kad odraste vrlo se brzo prilagođava prehrani grabežljivica. Ozbiljan oportunist, som se hrani i ribama i rakovima, školjkama i vodenim puževima. Ne oklijeva na površini ugrabiti i progutati žabe, glodavce i vodene ptice. O somu se čuju maštovite priče koje ga prikazuju kao čudovište sposobno prožderati sve na što naiđe. No premda ima velika usta za hvatanje veoma velikog plijena, dosta mu usko ždrijelo sprječava njegovo gutanje.

Razmnožavanje

Som se razmnožava između svibnja i srpnja kada temperatura vode dostigne otprilike 20 stupnjeva. Mrijesti se u plitkim zonama, češče među korijenima obalnih stabala. Ženka izbacuje otprilike 30.000 jajašaca po kilogramu težine, u gnijezdo koje prethodno pripravi mužjak.
Inkubacija traje desetak dana tijekom kojih samo mužjak čuva i štiti jajašca. Nakon izlaska iz jaja, mlađ, dužine od 7 do 8 mm, razbježi se i sakrije u okolnu vegetaciju. Mladi somovi će sa svoje strane postići spolnu zrelost nakon 5 do 6 godina života.

Strani nazivi

Sheat-fish (engleski); Wels, Waller (njemački); siluro (talijanski); sum (poljski); silure (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 20 godina, do 30 godina
Veličina: prosječno 1,30 m, do 2,20 m
Težina: prosječno 20 g do 80 kg

 

 

DEVERIKA


Najveći primjerci imaju zlatno-žuti sjaj po kojem su dobili ime “šaranaste deverike”!

Abramis brama - Linné, 1758
Porodica Ciprinidae

Opis

Vrlo spljošteno tijelo je grbavo iza glave, prekriveno velikim ljuskama i debelom sluzi. Glava, relativno mala u odnosu na tijelo, završava rastezljivim ustima koja se razvlače u obliku tube što deveriki omogućava prekopavanje po sedimentu i usisavanje hrane. Usta nemaju brkova.
Dosta kratka leđna peraja, samo 12 redova, smještena je po sredini tijela. Stražnji dio tijela je dug, na njemu je od 25 do 30 redova, dok rep ima nejednake režnjeve. Sve su joj peraje šiljaste, sivo-plave boje. Tijelo je brončano-zeleno na leđima, svjetlije na bokovima.

Stanište i ponašanje

Od ušća velikih rijeka, preko nizinskih rječica, do zatvorenih voda, deverike ima posvuda. Rastresita dna, lagano prekrivena blatom, najdraža su joj.
Živi i kreće se u grupi sastavljenoj od riba iste veličine. U proljeće ih privlače plitki zaljevi gdje se mogu do mile volje hraniti mladicama vodene vegetacije. Dolaskom lijepih dana, prepuštaju se vodenim strujama. U jesen, za vrijeme povećanog vodostaja, deverike jedu dvostruko da bi uskladištile maksimum energije prije velikih hladnoća. Zimi traže duplje gdje se skupljaju u grupe po stotinu.

Način hranjenja

Mlade se deverike hrane uglavnom planktonom, dok odrasle neumorno prekopavaju mulj na oko desetak centimetara dubine tražeći crviće, jajašca, kukce, račiće, ostatke vegetacije…
Ribolovci imaju običaj reći da je deveriki glava uvijek u oblacima jer, dok jede, podiže mnoštvo čestica koje ostaju lebdjeti. Za to vrijeme zauzima gotovo uspravan položaj, tijela nagnutog prema naprijed, a glave u oblacima !

Razmnožavanje

Mužjaci deverike dosežu spolnu zrelost u trećoj godini života, a ženke od četvrte do pete. Jaja se legu u proljeće, u plićaku, usred vodenog bilja, korijenja ili na podvodnom šljunku, kada voda dosegne 12 do 16°C.
Tijekom tog burnog razdoblja, mnoge se ozlijede i uginu. Mužjaci imaju sjajne točkice po čitavom tijelu. Svaka ženka izleže od 30 000 do 40 000 jaja po kilogramu svoje težine koja sazru nakon šest dana.
Tek što se rode, mnogi odmah ugibaju. Jer u prvoj godini života, deverike su plijen svim grabežljivcima. Obitelj, na početku brojna, stalno se smanjuje. Tek kad prijeđu petsto grama, preživljavanje postaje lakše.

Strani nazivi

Bream (engleski); Brachsen, Plattfisch (njemački); brema (talijanski); brasem (nizozemski); brème (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 10 godina, do 25 godina
Veličina: prosječno 35 cm, do 60 cm
Težina: prosječno 50 dkg, do 3 kg

 

 

GRGEČ


Veliki su grgeči samci vjerni svom teritoriju i češće neupadljivi, pa rijetko sudjeluju u spektakularnim potjerama koje organiziraju njihova mlađa i dinamičnija subraća.

Perca fluviatilis - Linné, 1758
Porodica Percidae

Opis

Grgeč je prirodno lijepa riba. Tijelo mu je sivo tamne boje na leđima, zeleno žute po bokovima i bijelakste po trbuhu, izbrazdano sa 5 do 7 crnih brazda te prekriveno hrapavim malim ljuskama (ktenoidi), duboko zarinutim u kožu. Uzdignuto u prednjem dijelu, tijelo se sužava prema repu i završava relativno malom repnom perajom. Kod starijih primjeraka leđa su grbava.
Leđne peraje, prva igličasta, a druga oblikovana mekim zrakama, glavna su raspoznatljiva osobina obitelji percidae. Zdjelične, analne i repne peraje su žarko narančaste boje. Konična se glava završava ustima oboružanim brojnim malim zubićima koja široko otvorena omogućuje grgeču gutanje velikog plijena u odnosu na njegovu veličinu.

Stanište i ponašanje

Grabežljivac, ali i sam plijen za druge ribe grabežjlivice, za ptice i ribiče, grgeč se postavlja tamo gdje može ostati nezapažen. Bez obzira na vrstu vode, omiljeno mu je stanište bogato raznovrsnim preprekama. No, zauzima i mjesta gdje je obala strma, postavaljajući se uz okomite litice, usred trstika, u jarcima nizvodno od zidanih struktura...
Mladi grgeči žive u skupinama koje se smanjuju kako oni bivaju veći, dok oni najveći, odnosno najstariji često žive usamljenički. Grgeči love u jatu, s velikim žarom. Čini se da u tome postoji određena organizacija. Dominante ribe zauzimaju čelne i bočne položaje a ostale ostaju u sredini jata. Pri konačnom napadu raspreše se, određujući svoj plijen i prateći ga do hvatanja. Zatim se jato ponovno oblikuje u potrazi za novim plijenom.

Način hranjenja

Sasvim mlad grgeč hrani se prvenstveno planktonom, zatim konzumira razne ličinke i nimfe, vodene puževe, riječne rakove, crve... Aktivan cijele godine, grgeč prilagođava i mijenja svoj jelovnik prema godišnjem dobu, klimatskim uvjetima i temperaturi vode. Tako neumorno lovi mlađ ujesen, uživa u rakovima ljeti i zimi, a hrani se crvima kada vode bujaju. Kao i sve druge grabežljivice, grgeč cijele godine izbliza slijedi malene ribice koje su mu glavna smočnica.

Razmnožavanje

Spolnu zrelost grgeč dostiže između 2. i 3. godine za mužjake, a oko 4. ili 5. godine života za ženke. Reprodukcija se odvija na proljeće, čim temperatura dostigne 130 C. Ženka postavlja jajašca po potopljenom lišću, vodenoj vegetaciji ili korijenju, u nizu traka širine 3 do 4 cm i dužine 1 do 3 m. Količina jajašaca je veća od prosjeka ostalih riba. Kod ženke stare 6 ili 7 godina i teške 500 g, broj im zna biti 40.000 do 45.000.
Čim su jajašca oplođena od mužjaka, izliježu se mladi nakon otprilike 2 tjedna inkubacije. Novorođenčad se treba čuvati brojnih grabežljivaca, uključivši i roditelje. Trebat će desetak godina da nekoliko preživjelih dostigne težinu od 1 kilograma !

Strani nazivi

Perch (engleski); Barsch (njemački); parca, persico (talijanski); perca (španjolski), perche (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 7 godina, do 15 godina
Veličina: prosječno 20 cm, do 50 cm
Težina: prosječno 300 g, do 2 kg




 

KLEN


Klen živi u jatima od nekoliko desetaka riba; veći primjerci znaju često biti usamljeni.

Leuciscus cephalus - Linné, 1758
Porodica Ciprinidae

Opis

Klen ima snažno tijelo, vretenasta oblika, prilagođeno plivanju i u pojačanim vodenim strujama. Prekriveno je velikim ljuskama označenim crnom trakom. Glava, masivna i snažna, završava okruglom njuškom koja natkriva široko rasječena usta, bez brkova. Repna je peraja široka i nazubljena, a trbušne su okomito postavljene nad leđnu peraju.
Boja mu se mijenja prema obojenosti vode u kojoj živi. U pravilu, trbušna je zona bijela. Peraje su sivkaste, osim analne i zdjelične koje su narančasto-crvene. Zbog tamnog leđne i repne peraje, klen se prepoznaje i na velikim udaljenostima.

Stanište i ponašanje

Klen ima izvarednu sposobnost prilagodbe raznim sredinama, kako na razini razmnožavanja tako i u odabiru staništa. Zna odoljeti i preživjeti i tamo gdje su mnoge vrste uznazadovale. Stanovnik je tekućica, svježih ali ne i hladnih. Nalazimo ga u srednjem toku rijeka, od zone deverika do pastrvskih zona. S izuzetkom malih jezera i bara gdje ga nema jer se tu ne može razmnožavati, može živjeti i u kanalima, jezerima, pješčarama, pod uvjetom da sve te vode komuniciraju s kojom rijekom.
Zimi, klen se smješta u mirne zone blizu vodenih struja, uz šuplje obale, u sporim ali snažnim vrtlozima, uzvodno od rupa. Na proljeće prolazi stalno po sektorima gdje raste vodeno bilje, po plitkim zonama uzburkana toka, i svugdje gdje su kukci brojni. Ljeti se postavlja u zasjedu blizu površine, najčešće u sjeni, a spreman je odjednom progutati svaku vrstu poslastice. U jesen, vrtlozi i potopljene prepreke omogućuju mu bez većeg napora da najveći dio dana proboravi u prehranjivanju.

Način hranjenja

Klen je sposoban identificirati s velike udaljenosti i najmanju trunku hrane. Sve zanima tog velikog oportunistu veoma raznolikih prehrambenih navika: mekušci, rakovi, mlađ, punoglavci, razne ličinke, kopneni i vodeni kukci, biljni i organski otpaci, mahovina, alge, voće slućajno palo sa stabala... sve je dobro. No, taj ga divlji apetit ne spriječava da u svakom trenutku bude krajnje oprezan.

Razmnožavanje

Spolna zrelost kod mužjaka nastupa u četvrtoj godini, a kod ženke u petoj godini života. Razmnožavanje se odvija između travnja i lipnja, kada temperatura vode dostigne 15°C, u plitkim zonama, bogatim kisikom i čista dna. Tijekom tog razdoblja, mužjak ima življe boje i kao većina ciprinida prekriven je takozvanim svadbenom točkama po tijelu i glavi. Ženke oslobađaju od 20.000 do 200.000 jajašaca koja, jednom oplođena, prijanjaju za šljunak. Inkubacija traje tjedan dana, a rast mlađi je dosta brz.

Strani nazivi

Chub (engleski); Dobel (njemački); cavedano (talijanski); cacho (španjolski), chevaine (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 10 godina, do 15 godina
Veličina: prosječno 30 cm, do 70 cm
Težina: prosječno 500 g, do 6 kg

 

 

MRENA


Mrena živi u jatu i nije nikada sama. Gustoća jata ovisi o veličini riba koje ga sastavljaju: što su veće, manje je riba u jatu i obrnuto, što su ribe manje, veći ih je broj u jatu.

Barbus barbus - Linné, 1758
Porodica Ciprinidae

Opis

Mrena ima mišičavo tijelo, vretenasta oblika, gotovo cilindričnog, savršeno prilagođnog plivanju u brzim i snažnim strujama. Prekrivena je ljuskama duboko zarinutim u tijelo i bogatom sluzi. Snažna i zdepasta glava završava ustima s mesnatim usnamam a na gornjoj rastu četiri brka odakle joj naziv brkonja. Oči su malene. Zaobljenih leđa i ravnog trbuha, lijepo se može postaviti na dno. Repna joj je peraja jako nazubljena, a analna kratka. Okoštala velika zraka leđne peraje nazubljena je na kraju. Obojenost je od smeđo-zelene na leđima do zlatnih tonova po bokovima te žutkastih po trbuhu. Repne, analne i zdjelične peraje su joj narančaste.

Staništa i ponašanje

Mrena nastanjuje tekućice i duboke vode koje nose njeno ime, a između su prve i druge kategorije. Ne boji se brzih pa čak ni bučnih valova. Baš naprotiv, upravo u tim uzburkanim zonama ona ljeti nalazi najčišću vodu i bogatu kisikom. Najdraža su joj staništa, jer pružaju istovremeno i sklonište i prehranu, dna bogata šljunkom, velikim blokovima, glomaznim kamenjem, odlagališta, nosači mostova, podnožja vodopada, otočići, vodena vegetacija, protustruje, vrtlozi... Ta snažna brkata riba, kojoj neme ravna po snazi, vrhunska je plivačica, stalno se kreće, s izvanrednom lakoćom, između kamenja, hridi i šljunka, nadmeće se sa snažnim vodenim strujama, uz pomoć ustiju oblikovanih poput prijanjaljke hvata se za podlogu.

Način hranjenja

Mrena je svežder, dobrog apetita. Neumorno rujući po dnu, može prevrnuti i veće kamenje u potrazi za dnevnim obrokom. Sve je zanima što može naći na dnu rijeke. Na njihovu žalost, i jajašca riba i mlađ su na njenu jelovniku. Ali i ličinke, kukci u svim fazama razvoja, školjke, rakovi slatkih voda, kao i alge, mahovine, crvi…

Razmnožavanje

Spolna zrelost kod mužjaka se dostiže od 4. do 5. godine života, a kod ženke u 6. godini. Razmnožavanje se odvija u funkciji temperature vode, u svibnju-lipnju, katkada u srpnju, u gornjim tokovima rijeka. Polaganje jajašaca se odvija u plitkim zonama jako bogatim kisikom sa šlujnčanim ili kamenitim dnom. Ženka polaže od 3.000 do 8.000 jajašaca koje obično oplodi nekoliko mužjaka. Mlađ se pojavi 10 do 15 dana kasnije.

Strani nazivi

Barbel (engleski); Barbe, Barbel (njemački); barbo, barbio (talijanski); barbo, barbito (španjolski), barbeau fluviatile (francuski).

 

Životni vijek: prosječno 12 godina, do 20 godina
Veličina: prosječno 50 cm, do 1 m
Težina: prosječno 3 kg, do 12 kg

svilajudrugasmudj @ 16:08 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Arhiva
« » ruj 2014
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
LOVOSTAJ

Vrijeme lovostaja i najmanja mjera zaštičenih riba

Vrsta ribe Vrijeme lovostaja Najmanja mjera
Štuka 01.02.-31.03. 40 cm.
Smuđ 01.03.-31.05. 40 cm.
Šaran 01.04.-31.05. 40 cm.
Šaran ribnjačarski Nema lovostaja 40 cm.
Som 16.04.-15.06. 60 cm.
Kečiga 01.03.-31.05. 40 cm.
Linjak Nema lovostaja 20 cm.
Mrena Nema lovostaja 28 cm.
čvorovi i vezanje
Višenamjenski čvor velike čvrstoće (zjogulini, olova, predvezi udica, ...).
Image Hosted by ImageShack.us

Pouzdana metoda za vezivanje petlje za dodavanje predveza udica kod izrade kančanice. Prednost ovog čvora je što može biti vezan bilo gdje duž najlona!
Image Hosted by ImageShack.us

Jedan od boljih načina vezivanja varalica, peškafonda, olova ... Čvor je dosta jednostavan i pouzdan!
Image Hosted by ImageShack.us

Čvor izuzetne čvrstoće za spajanje puknutih djelova najlona podjednake debljine. Vrlo je praktičan kad se najlon zamrsi, jednostavno otkidate zamršeni dio najlona i spojite zdrave krajeve ovim čvorom! Pri odmotavanju najlon ne zapinje za čvor!
Anketa
Kako vam se sviđa blog





Anketa
KOJU RIBU NAJRADIJE LOVITE






cijene goriva
 
Cijene goriva (INA):
Eurosuper BS 95 9,84
Eurosuper BS 95 Cl 9,89
Eurosuper BS 98 10,19
Eurodizel BS 9,02
Eurodizel BS Class 9,07
Dizel 8,72
Dizel plavi 5,58
Loživo ulje lako 6,27
Autoplin 5,01
Index.hr
Nema zapisa.